Uto – Sub 9:00 – 19:00

01 400 41 38

simunemanuel@gmail.com

Košarica

Šimun Emanuel Putovanja

HODOČAŠĆE NA TRSAT
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE TRSATSKE

Podijeli:

Share on facebook
Share on whatsapp
Share on email
Share on twitter
Share on skype
Share on telegram
Share on print

HODOČAŠĆE U SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE TRSATSKE

– Datum polaska – u naslovnici (nadolazeča putovanja )

– Polazak iz Zagreba u ranim jutarnjim satima.

Brckovljani, Dugo selo, Sesvete. Jelkovec, Dubec, Dubrava,

Lisinski, Črnomerec, hot. Antunović.

– Ugodna vožnja uz krači odmor u Ravnoj gori.

– Dolazak na Trsat , program svetišta:

– 8:00 Ispovijed u trijemu Aule Ivana Pavla II

– 9:00 Zajednička pobožnost križnog puta na Trsatskom brijegu.

– 10:00 Hodočasnička sv. Misa

Osobna pobožnost, obilazak oko oltara Majke Božije

Trsatske.

Posjeta kapeli svijeća i kapeli zavjetnih darova.

13:00 Oproštajni blagoslov hodočasnika u Svetištu.

– Polazak prema Crikvenici (odmor, kupanje )

– Polazak prema Zagrebu oko 18:00 i dolazak u večernjim satima.

– Cijena arazmana: 100 kn

– Cijena aražmana uključuje prijevoz visoko turističim autobusima,

voditelja hodočašća, organizacija putovanja.

– Cijena aražmana ne uključuje hranu i potrebe osobne potrošnje.

Rezervacije – kontakt agencije

Prisjetimo se kratko priče o čudotvornoj slici koju je svaki vjernik

vidio na glavnom oltaru:Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. 1367. godine šalje čudotvornu sliku Majke

Božje imena “Majka milosti”. Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Izrađena je na cedrovoj dasci i

podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine, a

svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora.

Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta

štovanja Djevice Marije na Trsatu. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i

danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima. Čudotvorna slika “Majke Milosti” sastoji se iz tri

dijela. U sredini je Marija koja doji – hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema nama koji ju gledamo.

Isus premda je dijete, ima ozbiljno lice i podiže ruku za blagoslov. U gornjem redu prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja:

Utjelovljenje i Otkupljenje. Lijevo je prikaz Navještenja u Nazaretu, u središnjem dijelu Marija koja je rodila Isusa i pruža ga

nama. U desnom gornjem kutu prikaz je Isusa koji umire za nas na križu u Jeruzalemu i daje nam Mariju za Majku. U donjem redu

prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao, apostoli. S lijeve

strane su sv. Nikola , sv. Bartol i sv. Stjepan, đakon.

HODOČASNIČKI ŽIVOT U MARIJINU TRSATU

U Trsatsko svetište intenzivno se hodočastilo i prije nego ga u XV. stoljeću preuzimaju franjevci, jer je papa Martin V. odobrio da

modruški pomoćni biskup Blaž 1420. godine preuzme brigu o tom Svetištu, a godinu dana prije trsatskim je hodočasnicima udijelio

osobite oproste. Isti papa dopušta Martinu Frankopanu da franjevcima povjeri brigu o Trsatskom svetištu, crkvi Majke Božje,

zato što »Kristovi vjernici onih strana gaje poseban osjećaj pobožnosti zbog različitih čudesa što ih je u prošlom vremenu učinio

svemogući Bog zbog zalaganja predrage Djevice Marije«.

Broj trsatskih hodočasnika je porastao još u XIV. stoljeću nakon što je u Svetištu 1367. godine postavljena i slika Gospe Trsatske »kako

to dokazuje neprekidna privlačnost kojom to mjesto utječe na narode raznih kraljevina i prekomorskih krajeva koji u javnim

procesijama i pojedinačnim manjim skupinama dolaze da to potvrde na različite načine.« Kad je 1531. godine Petar Kružić dao izgraditi

Trsatske stube, omogućio je pristup Marijinu Trsatu onima koji su dolazili s mora (glavna luka Rijeke tada se nalazila upravo na ušću

Rječine, podno Trsata).

“Već 700 godina na Trsat hodočaste Tvoji pobožnici sa Trsata, grada Rijeke i okolice, Istre, Kvarnerskih otoka i Primorja,

Gorani i Podgorani, žitelji Like i Krbave, cijele Lijepe naše domovine Hrvatske i susjedne Slovenije. S ovim si narodom

dijelila svaku sreću i nesreću, svaki poraz i pobjedu. Kroz duga stoljeća Ti si uvijek bila Utjeha žalosnih, Utočište grešnika.

Anton Tamarut (1932. – 2000.), riječko-senjski nadbiskup.

Glavinić 1647. godine naglašava da su upravo Trsatske stube uvjetovale nov način štovanja Gospe Trsatske: »I da ne izostavim

sjećanje na jednu pobožnost, velim da se mogu vidjeti osobe različitih staleža kako se često, klečeći na golim koljenima, uspinju

onim stubištem koje počinje na podnožju brijega, a svršava na njegovu vrhu«. Glavinić koji je desetljećima boravio na Trsatu

svjedoči nam da se onamo »stječe sav kršćanski puk ne samo iz obližnjih krajeva nego i iz dalekih alpskih predjela i drugih vrlo

udaljenih zemalja, natječući se međusobno u zahvalnosti zaprimljene milosti.« Hodočasnici se »pobožno mole i zavjetuju, tražeći uslišanja

od one Djevice koja je jedinome vječnom Potomku, Vrhovnome Vladaru, bila i sluškinja i majka«

(Historia Tersattana, 1989., str. 77., 99., 130.).

Najveći zamah je Marijin Trsat doživio nakon što je 1715. godine bila okrunjena slika Gospe Trsatske. Tada je papa Klement XII.

trsatskim hodočasnicima udijelio povlasticu pohoda sedam oltara rimske bazilike sv. Petra s istim oprostima. Ipak su kasnije

povijesne mijene uvjetovale i zalete i zamiranja hodočašćenja na Trsat. To se osobito očitovalo kad je Rječina kao granica odijelila

Trsat od Rijeke, Istre, nekih kvarnerskih otoka i dijela Slovenije.

Također i u prvim desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, kad je hodočašćenje nailazilo na ideološke prepreke tada uspostavljenog

političkog sustava. Hodočasničke povlastice posebno su proširili pape Pio IX. i Pio XI. koji je trsatsku crkvu 1930. godine počastio

naslovom manje bazilike (basilica minor).

Od službenih hodočašća u naše doba treba istaknuti hodočašće u svibnju za blagdan Gospe Trsatske (10. svibnja, kad se slavi dolazak

Nazaretske kućice na Trsat), Majčin dan, Hodočašće pomoraca, Karlovačko hodočašće, u lipnju hodočašće iz Grobinštine, u srpnju

hodočašće Novog Zagreba, zatim u kolovozu blagdan Velike Gospe (15. kolovoza), hodočašće vjernika iz zaleđa Bakarskog zaljeva,

Bistričko hodočašće, u rujnu Mala Gospa (8. rujna), hodočašće Istrana, sveopće zagrebačko hodočašće, u listopadu hodočašće

Krčke biskupije i Riječke nadbiskupije krajem listopada. Posebno je dojmljiva središnja svetkovina Velike Gospe. Trsat je tad

zatvoren za promet pa ga vjerničko mnoštvo preplavljuje dolazeći sa svih strana. Svetkovinu prati tradicionalni sajam I mnogobrojne

popratne priredbe. Subotama pak kroz cijelo ljeto dolaze hodočasnici iz središnjeg dijela gornje Hrvatske. Svoju pobožnost

hodočasnici iskazuju u obrednom ophodu oko oltara Gospe Trsatske. Mnogi se u meditaciji i molitvi zadržavaju u crkvi i kapeli zavjetnih

darova cijeli dan.

Podijeli:

Share on facebook
Share on whatsapp
Share on email
Share on twitter
Share on skype
Share on telegram
Share on print