Basilika sv.Justine
Ova ogromna bazilika, 9 u svijetu po veličini, posvećena je mladoj šesnestogodišnjoj djevici – mučenici Justini, koju je car Maksmilijan osudio na smrt, samo zato što je bila kršćanka.
Današnja bazilika dovršena je krajem 16. stoljeća, no već je krajem 5. stoljeća, po nalogu pokrajinskog poglavara Opiliona, na istom mjestu izgrađena velika bazilika u namjeri da se pod jednim krovom sačuvaju zemni ostaci sv. Justine, mučenice koju je na smrt osudio car Maksimilijan (suvladar s Dioklecijanom), sv. Prosdocima, prvog padovanskog biskupa, kao i brojna tijela i relikvije mučenika i svetaca, među kojima najvažnije mjesto zauzima sv. Luka Evanđelist.
Ta prvotna bazilika teško je oštećena u potresu 1117. g. i početkom 16. stoljeća. Prostrana i vrlo osvijetljene unutrašnjosti, bazilika je vrijedno djelo renesanse. Sagrađena u obliku latinskog križa – podijeljena je u tri lađe koje podržava 26 jonskih stupova, a pod popločen mramorom iz Verone na način identičan kao u padovanskoj katedrali. U sredini srednje lađe nalazi se prekrasan drveni križ iz 15. stoljeća. Na kraju desne lađe bazilika se prostire u “Hodnik mučenika” gdje se u “bunaru mučenika” nalaze posmrtni ostaci mnogih mučenika iz prvih stoljeća Crkve. Hodnik iz 1564. povezuje baziliku s ranokršćanskom kapelom sv. Prosdocima gdje je i njegov grob.
Na glavnom oltaru sarkofag je s relikvijama sv. Justine i oltarnom slikom Paola Veronesea iz 1575. godine koja prikazuje mučeništvo sv. Justine.
Tijekom 11. i 12. stoljeća na groblju uz baziliku sv. Justine pronađene su mnoge relikvije i tijela svetaca. Spominju se neobjašnjivi fenomeni koji su se događali tijekom tih iskapanja. Među iskopanim tijelima bilo je i jedno položeno u škrinju s imenom i simbolom triju bikova. Taj prvotni sarkofag može se vidjeti u Hodniku mučenika. Padovanski biskup Gerard i opat Dominik obratili su se za savjet papi Aleksandru II, potvrdivši da se radi o tijelu sv. Luke.
